Slobodan Marendić
glavni policijski savjetnik
Slobodan Marendić je policijski službenik od 1991. godine, stručni specijalist kriminalistike u osobnom zvanju glavnog policijskog savjetnika, od 2018. na radnom mjestu načelnika sektora za granicu Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Iskustva u planiranju, organizaciji i upravljanju policijskim i poslovima sigurnosti stjecao kroz karijeru policajca, vođe sektora u Policijskoj postaji Solin, službenika za poslove osiguranja i javnog reda i mira u PU, zapovjednika I. PP Split, zapovjednika Interventne jedinice policije, načelnika Odjela za javni red, načelnika Sektora policije, načelnika Policijske uprave splitsko dalmatinske. Autor više znanstvenih i stručnih radova na teme iz polja sigurnosti i obrane, partnerstva u lokalnoj zajednici, Policije u zajednici i Vijeća za prevenciju kriminaliteta. Sudjelovao kao izlagač na stručnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Od 2012. do 2018. bio je predsjednik Regionalnog kluba International Police Association Split. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatske udruge menadžera sigurnosti za 2016. u kategoriji – individualni doprinos u ostvarivanju i razvoju struke odnosno sigurnosti zajednice. U svibnju 2018. izabran je u nastavno zvanje predavača na Sveučilišnom odjelu za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu.
U svome predavanju, pod nazivom „Privatna zaštita – strateški partner u procesu unaprjeđenja kvalitete životnog okruženja i sigurnosti lokalne zajednice“, predavači Vedran Živaljić i Slobodan Marendić će sudionike upoznati s privatnom zaštitom, koja je u Republici Hrvatskoj zakonom definirana kao djelatnost zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad je opsega koji osigurava država. Usvojena definicija upućuje na ambiciju zakonodavca da privatnu zaštitu pozicionira kao oblik nadgradnje sigurnosti, u specifičnim poslovima privatne sigurnosti. U isto vrijeme, ocjena kvalitete životnog okruženja značajno ovisi o ocjeni stanja sigurnosti. Dok se objektivno stanje procjenjuje usvojenim metodologijama istraživanja sigurnosnih pojava, na subjektivni osjećaj građana i gostiju o sigurnosti lokalne zajednice u pravilu značajno utječu statistički i u ključnim medijima manje prisutni događaji poput vandalizma (primjer neprihvatljivih grafita), stanje javnih površina i komunalne opreme, sigurnost školskih dvorišta i ocjena sigurnosti ulica u sumrak ili noću. Partnerski pristup, funkcionalna povezanost javne i privatne zaštite, uz organiziranu potporu društvenih institucija i zainteresirane javnosti ključni su za realizaciju modela strateškog partnerstva u sigurnosti lokalne zajednice. U predavanju se obrađuju potencijalna područja implementacije privatne zaštite u sustav sigurnosti lokalne zajednice, primjeri dobre prakse i smjernice za razvoj strateškog partnerstva.